Što su oprosti i o čemu ovisi hoćemo li zaista dobiti potpuni oprost?
Čovjek je krivac pred Bogom pred kojim će se pojaviti na sudu, jer ga je uvrijedio svojim grijesima. Grijeh uzrokuje dvostruku štetu: krivnju i kaznu. Čin savršene ljubavi prema Bogu i kajanje što smo ga uvrijedili, uz odluku da ćemo se prvom prilikom ispovjediti, može čovjeku donijeti oprost grijeha.
No, čovjek tek kad se ispovjedio (kad se radi o teškim grijesima) može primati ostale sakramente. Crkva nas opominje da to učinimo što je prije moguće.
Savršeno kajanje i sveta ispovijed nam opraštaju krivnju grijeha i vječnu kaznu u paklu, ako smo bili u teškom grijehu. Opraštaju nam i barem dio vremenite kazne koju smo grijehom zaslužili.
No, budući da je naše kajanje rijetko tako veliko da bismo njime dobili i oprost sviju tzv. vremenitih kazni, ili barem strpljivim podnošenjem nevolja života. One vremenite kazne za koje nismo uspjeli zadovoljiti u ovom morat ćemo ispaštati u čistilištu. Nevolje koje nas s Božjim dopuštenjem snalaze u životu, čiste nas od vremenitih kazni, ali naša nestrpljivost odviše često umanjuje njihov učinak. Isto tako ne mogu nas posve očistiti ni dragovoljne pokore što ih preuzimamo na sebe.
Tu nam dolazi u pomoć Sveta CRKVA. Vlašću dobivenom od Isusa Krista ona nam podjeljuje takozvane oproste, vezujući ih uz molitve i dobra djela.
Iz preobilja zasluga života, muke i smrti Isusa Krista, njegove presvete Majke i svetaca, iz te prebogate riznice Crkve, ona uzima i dijeli nama – u oprostima.
“Oproštenje je otpuštenje pred Bogom vremenite kazne za grijehe kojih je krivica već izbrisana; to otpuštenje vjernik pravo raspoložen i uz određene uvjete dobiva posredovanjem Crkve koja kao poslužiteljica otkupljenja, svojom vlašću dijeli i primjenjuje blago zasluga Krista i svetaca. Oprost je djelomičan ili potpun, već prema tome da li od vremenite kazne za grijeh oslobađa djelomično ili potpuno. Oprosti se mogu namijeniti za žive i pokojne” (Usp. Katekizam katoličke Crkve, GK, br. 1471)
O nama, o našem duhovnom raspoloženju ovisi hoćemo li stvarno dobiti POTPUNI OPROST.
Svojevoljno prijanjanje uz bilo koji tzv. laki grijeh (navezanost na neki laki grijeh) sprječava nas u dobivanju potpunog oprosta. U takvu slučaju možemo postići samo djelomičan oprost.
Da bismo zadobili potpuni oprost potreban nam je čin savršene ljubavi prema Bogu i odricanje od svake navezanosti na bilo koji grijeh.
Čovjek koji se nalazi u stanju smrtnog grijeha, koji dakle nije u stanju milosti ne može zadobiti nikakva oprosta.
Prema najnovijim propisima Svete Crkve potpuni oprost može dobiti samo jedna put u jednom danu.
Ako molitve ili dobra djela uz koja je vezan oprost učinimo više puta u jednome danu, dobivamo u daljnjim slučajevima nakon prvog puta, samo djelomičan oprost. A djelomičan oprost sastoji se uvijek u tome da nam sveta Crkva iz svoje duhovne riznice podjeljuje još toliko oprosta vremenitih kazni koliko smo već zadobili tom molitvom ili dobrim djelima. Crkva nam dakle djelomičnim oprostom podvostručuje naše zasluge.
Oprosti vezani uz pojedine blagoslovljene predmete gube se ako se predmet proda ili bude bitno oštećen.
Potpuni oprost Križeva dobre smrti
Da bi umirućima omogućila dobivanje oprosta vremenitih kazni koje bi oni morali trpjeti u čistilištu, Crkva blagoslivlje križeve nazvane Križevi dobre smrti. Oni su obdareni potpunim oprostom koji možemo zadobiti na smrtnom času. Papa Pio X kaže: Svaki vjernik koji takav blagoslovljeni križ, makar i ne pripada njemu, poljubi ili na bilo koji način dodirne može dobiti potpuni oprost uz uvjet da se ispovjedio i primio svetu pričest ili ako toga nije mogao učiniti da se barem pokaje za svoje grijehe; da pobožno zazove sveto ime Isusovo i da smrt prima s predanjem iz Božje ruke kao pokoru za svoje grijehe”
Ovaj križ nam je koristan i za vrijeme našega života i naročito u bolestima, jer nas uči da naše trpljenje sjedinimo s trpljenjem Spasiteljevim i s njime ga velikodušno prikažemo nebeskome Ocu.
Nabavimo si dakle, Križ – medaljicu sv. Benedikta, nosimo je uza se, poljubimo često, s poštovanjem i ljubavlju spram Spasitelja na križu kao i medaljicu sa slikom sv. Benedikta.
