Što je to Celestinski oprost?
Jedna od prvih Celestinovih uredbi bilo je ustanovljenje Dana potpunog oprost. Tim je činom ustoličio pojmove mira, solidarnosti i pomirenja, određujući uvjete za njegovo dobivanje: sakramentalnu ispovijed, pričest i pohod bazilici Svete Marije od Collemaggija od otvaranja Svetih vrata 28. kolovoza do njihova zatvaranja 29. kolovoza na spomendan Mučeništva sv. Ivana Krstitelja.
Petar da Morrone bio je neuobičajen izbor za papu.
Nije bio kardinal, već benediktinski monah i pustinjak koji je živio u udaljenoj špilji na brdu Maiella. I još je k tome imao osamdesetak godina, piše Catholic News Agency.
Jedanaestorica živućih kardinala Katoličke Crkve provela su više od dvije godine u pat poziciji po pitanju odabira novog pape. Stoga, kada je kreposni Petar poručio kardinalima da će ih Bog kazniti za svako daljnje odgađanje – njegovo ime je predloženo i ubrzo, 5. srpnja 1294., konsenzus je postignut.
Jedna od prvih Celestinovih uredbi bilo je ustanovljenje Dana potpunog oprosta
Biskupi su odnijeli do pustinjakovog planinskog skrovišta vijest o njegovom proglašenju papom. Prema predaji, nerado je prihvatio papinstvo, čak je pokušao i pobjeći. Ipak, 29. kolovoza 1294. godine okrunjen je imenom papa Celestin V. u bazilici Svete Marije od Collemaggija (Santa Maria de Collemaggio) u gradu L’Aquili.
Prema povijesnim izvorima, uz kraljeve i kardinale, više od 200 tisuća ljudi prisustvovalo je ceremoniji, grandioznom trenutku slavlja. Mjesec dana kasnije, jedna od prvih Celestinovih uredbi bilo je ustanovljenje Dana potpunog oprosta. Tim je činom ustoličio pojmove mira, solidarnosti i pomirenja, određujući uvjete za njegovo dobivanje: sakramentalnu ispovijed, pričest i pohod bazilici Svete Marije od Collemaggija od otvaranja Svetih vrata 28. kolovoza do njihova zatvaranja 29. kolovoza na spomendan Mučeništva sv. Ivana Krstitelja.
Pet mjeseci nakon njegova izbora za papu, odrekao se službe
Potpuni oprost je milost oslobođenja od svih vremenitih kazni primljena po Katoličkoj Crkvi, zadobivena zaslugama Isusa Krista, Djevice Marije, i svetaca.
Foto: santamariadicollemaggio.it
Nažalost, papa Celestin V. nije dovoljno dugo vršio zadaću Petrova nasljednika da bi svjedočio nasljeđu Celestinskog oprosta. Kao papa bio je upravitelj Papinskih država, no ubrzo je pokazao da nije dobar vođa jer se nije razumio u politiku ni u složene poslove Rimske kurije.
Celestinski oprost je preteča Svetim godinama ili Jubilejima koje Crkva slavi svakih 25 godina
Pet mjeseci nakon njegova izbora za papu, odrekao se službe. Novoizabrani papa Bonifacije VIII., bojeći se da neki fanatični Celestinovi pristalice ne bi stvorili u Crkvi pobunu, bivšeg je papu stavio u pritvor. Deset mjeseci kasnije Celestin V. je preminuo.
Petar Morrone kanoniziran je 1313. godine, a od 1327. godine pokopan je u bazilici Svete Marije od Collemaggija u L’Aquili. Kako govori Johannes Grohe, profesor srednjovjekovne povijesti, Celestinski oprost je preteča Svetim godinama ili Jubilejima koje Crkva slavi svakih 25 godina.
U L’Aquili Celestinski oprost proslavit će 728. godinu ustanovljenja posjetom pape Franje 28. kolovoza
Godine 1300. papa Bonifacije VIII. izdao je bulu o potpunom oprostu proglasivši da ga mogu primiti kršćani koji se ispovjede, pričeste i hodočaste u Rim. „Bonifacije VIII. bio je inspiriran onime što je Celestin V. napravio u L’Aquili (1294.), i što se nastavilo nakon njegova odreknuća od službe i smrti”, rekao je Grohe za EWTN – najveću svjetsku katoličku medijsku kuću.
Obje tradicije nastavljaju se do danas. U L’Aquili Celestinski oprost proslavit će 728. godinu ustanovljenja posjetom pape Franje 28. kolovoza. Tom prilikom Sveti Otac otvorit će Sveta vrata. Sam festival trajat će tjedan dana, a uz duhovnu dimenziju neizostavna je i njegova kulturološka dimenzija. “To je gesta naklonosti prema našoj Crkvi i našem gradu”, napomenuo je kardinal Giuseppe Petrocchil za Vatican News te istaknuo kako je, nakon ustanovljenja Oprosta, koji je odredio Celestin V., papa Franjo prvi papa koji će nakon 728 godina otvoriti Sveta vrata bazilike Santa Maria di Collemaggio.
“Riječ je o svojevrsnom daru koji nagrađuje vjerno i ustrajno očekivanje stanovnika L’Aquile, koje se produžilo kroz stoljeća i koje sretno stiže do svojega ispunjenja”, naglasio je kardinal Petrocchi.
Jubilarne godine u Katoličkoj Crkvi, poznate kao Svete godine, slavljene su tijekom stoljeća. Važan dio Svete godine je potpuni oprost vezan uz prolazak kroz Sveta vrata jedne od četiri velike rimske bazilike: bazilika Svetog Ivana Lateranskog, bazilika Svetog Petra u Vatikanu, bazilika Svetog Pavla izvan zidina, bazilika Svete Marije Velike.
Pripreme za sljedeći veliki jubilej 2025. godine već su u tijeku u Rimu i Vatikanu.
