Riješena enigma pogrebnog platna svete Terezije Avilske
U karmelićanskom samostanu Alba de Tormes u Španjolskoj, gdje počivaju ostaci svete Terezije Avilske, znanost i vjera ponovno su se susrele.
Nova forenzička studija otkrila je da lanene tkanine za koje se kaže da pripadaju svetici nisu samo pobožne relikvije: to su bili pogrebni pokrovi, korišteni za omatanje tijela reformatora Karmela i autora nekih od najvećih španjolskih pjesama svih vremena.
Istraživanje, koje su proveli kemijski inženjer Felipe Montero Ortego i forenzičar Alfonso Sánchez Hermosilla – osnivač udruge Sudarium of Oviedo – potvrdilo je prisutnost mrlja koje podsjećaju na tekućine iz leševa. Slab obris ženskog tijela otisnut na tkanini kao da stoji kao nijemi svjedok Terezinog posljednjeg odlaska. Tkane od visokokvalitetnog lana s nitima uvijenim u Z – profinjena tehnika tkanja za 16. stoljeće – tkanine su preživjele stoljeća u boljem stanju nego što se očekivalo. Ipak, znanstvenici upozoravaju na aktivno biološko propadanje, kako objašnjava Salamanca Al Día. Pod mikroskopom tkanina otkriva i svoju krhkost i dostojanstvo: tragovi crveno obojenih svilenih vlakana i odsutnost umjetnih konzervansa sugeriraju da su se ove tkanine čuvale s velikim poštovanjem, zaštićene od zraka i propadanja. Studija pretpostavlja da je jedna tkanina prekrivala tijelo, dok ga je druga podupirala, uzorak u skladu s karmelićanskim pogrebnim običajima i povijesnim zapisima o iskapanjima svetice nakon njezine smrti 1582. Tijekom sljedećeg stoljeća, Terezine relikvije postale su predmet dubokog štovanja, a ta pogrebna platna pretvorila su se u opipljive svjedoke pobožnosti koja traje više od četiristo godina.
Katoličko učenje smatra da ljudsko tijelo sudjeluje u dostojanstvu duše i da će jednog dana biti obnovljeno u uskrsnuću. Čak i predmeti povezani sa smrću – poput ovih tkanina – stoga mogu postati simboli nade. Kao što nas podsjeća Katekizam Katoličke Crkve: „Ljudsko tijelo sudjeluje u dostojanstvu slike Božje“ (KKC 364). U tom svjetlu, znanost ne desakralizira sveto, već nam pomaže da ga dublje razumijemo, otkrivajući jedinstvo između materije i duha koje definira kršćansku vjeru. Istraživači sada zamišljaju fascinantan sljedeći korak: analizu biološkog materijala pronađenog na tkaninama naprednim paleogenetskim metodama. Takav rad mogao bi dati genetske podatke izvanredne povijesne vrijednosti. U Albi de Tormes, kako izvještava Roberto Jiménez, nalazi su potaknuli i divljenje i poštovanje. Karmelićanska zajednica pozdravila je rezultate kao podsjetnik na svetu dužnost čuvanja ne samo relikvija već i živog sjećanja na ženu čija je vjera preoblikovala Crkvu. Znanost, zauzvrat, nudi novi način pričanja njezine priče – onaj u kojem tragovi tijela i misterij duha govore zajedno, skladno, na istom tkanom platnu vjere i znanja.
