Papa upozorio: Progon kršćana i dalje je jedna od najraširenijih kriza ljudskih prava danas
Opasnost od “kratkog spoja” u ljudskim pravima, mogućnost ograničenja slobode savjesti i vjeroispovijesti zbog porasta progona kršćana; sloboda izražavanja ugrožena sve fluidnijim jezikom koji na kraju postaje isključiv. Osim toga, važnost humanitarnoga prava u vrijeme u kojemu je rat postao moda.
Samo su neke od misli iz Papina govora održanoga tijekom audijencije u koju je primio članove Diplomatskoga zbora akreditiranoga pri Svetoj Stolici, javlja Vatican News.
Opsežno razmišljanje pape Lava XIV. na talijanskom i engleskom jeziku, poticaj je na odgovornost, zauzimanje i zaštitu općega dobra. U njegovim riječima odjekuju propovijedī, podnevni nagovori i molitve koji su tijekom osam mjeseci njegova pontifikata oblikovali temelje njegova nauka. U njima je osuda zla, ali i klice mira koje – kako je rekao – valja njegovati, kao što je Daytonski sporazum kojim je prije 30 godina završen rat u Bosni i Hercegovini te Zajednička deklaracija o miru između Armenije i Azerbajdžana kako bi se utro put pravednom i trajnom miru na Južnom Kavkazu. Papa je također podsjetio na zauzimanje vijetnamskih vlasti u poboljšanju odnosa sa Svetom Stolicom i uvjeta u kojima Crkva djeluje u toj zemlji.
Rimski je biskup podsjetio također da doživljavamo “promjenu epohe”, kako je govorio papa Franjo, te da smo na međunarodnom planu svjedoci “slabosti multilateralizma”. Diplomaciju dijaloga zamijenila je diplomacija temeljena na snazi pojedinaca ili skupina saveznika.
Rat je ponovno u modi i širi se ratni zanos. Prekršeno je načelo uspostavljeno nakon Drugog svjetskog rata koje je zemljama zabranjivalo uporabu sile za kršenje granica drugih. Mir se više ne traži kao dar i poželjno dobro samo po sebi, “u potrazi za poretkom koji je Bog htio, a koji podrazumijeva savršeniju pravednost među ljudima”, nego se traži oružjem, kao uvjet za potvrđivanje vlastite dominacije. To ozbiljno ugrožava vladavinu prava, koja je temelj svakog mirnog građanskog suživota.
Papa je potom svoju pozornost usmjerio na međunarodno humanitarno pravo, koje je “u ratnim ranama” jamčilo minimum čovječnosti, ali koje se danas ne poštuje, te se tako ističu razorni učinci sukobā, također iz perspektive obnove.
Ne može se zanemariti da je uništavanje bolnica, energetske infrastrukture, domova i mjesta bitnih za svakodnevni život teško kršenje međunarodnoga humanitarnog prava.
Sveta Stolica – napomenuo je Papa – ponovno odlučno osuđuje svaki oblik uključivanja civila u vojne operacije. Stoga se nada da se međunarodna zajednica sjeća da je svetost života vrjednija od nacionalnih interesa.
Progon kršćana, jedna od najraširenijih kriza ljudskih prava
Među slobodama koje su izložene opasnosti – napomenuo je papa Lav XIV. – jest vjerska sloboda, prvo ljudsko pravo jer izražava najtemeljniju stvarnost osobe, kako je istaknuo papa Benedikt XVI. Podatci prikazuju značajnu stvarnost: 64% svjetskoga stanovništva izloženo je teškom kršenju toga prava. Sveta Stolica ga zahtijeva također za sve druge vjerske zajednice. Vjerska sloboda nije privilegij ili ustupak, nego temeljno ljudsko pravo.
Međutim, ne može se zanemariti da je progon kršćana i dalje jedna od najraširenijih kriza ljudskih prava danas, koja pogađa više od 380 milijuna vjernika u cijelom svijetu, koji su zbog svoje vjere podvrgnuti visokim ili ekstremnim razinama diskriminacije, nasilja i ugnjetavanja. Taj fenomen pogađa otprilike jednog od sedam kršćana u svijetu i pogoršao se 2025. godine zbog stalnih sukoba, autoritarnih režima i vjerskoga ekstremizma.
Papa je pritom podsjetio na nasilje motivirano vjerom u Bangladešu, regiji Sahel i Nigeriji, na teški teroristički napad u lipnju na župu svetoga Ilije u Damasku i žrtve džihadističkoga nasilja u Cabo Delgadu u Mozambiku. Međutim, suptilni oblik vjerske diskriminacije kršćana – kazao je Papa – uočava se i u Europi i na američkom kontinentu iz političkih i ideoloških razloga.
Odbacivanje pobačaja
Za zemlje pogođene dramatičnim padom stope nataliteta, papa Lav XIV. poželio je mjere za potporu obiteljima rođenima iz zajednice muškarca i žene, kako bi prihvatile život koji se rađa, kategorički odbacujući prakse koje niječu ili iskorištavaju podrijetlo života i njegov razvoj, među kojima je pobačaj.
Sveta Stolica izražava duboku zabrinutost zbog projekata usmjerenih na financiranje prekogranične mobilnosti radi pristupa takozvanom “pravu na siguran pobačaj” i smatra žalosnim da se javna sredstva dodjeljuju za suzbijanje života, umjesto da se ulažu u potporu majkama i obiteljima.
Ne smije se zanemariti ni surogat majčinstvo koje, „pretvarajući trudnoću u uslugu o kojoj se može pregovarati, narušava dostojanstvo i djeteta, svedenoga na proizvod, i majke, iskorištavajući njezino tijelo i prokreativni proces te mijenjajući izvorni relacijski plan obitelji“. U Papinim su mislima također bolesne i starije osobe te potreba promicanja palijativne skrbi bez poticanja oblika iluzornog suosjećanja kao što je eutanazija. Potaknuo je na zajednički napor u borbi protiv ovisnosti o drogama, uz promicanje rehabilitacijskih politika i pružanja mogućnosti za zapošljavanje. Društvo je zdravo i napredno samo kada štiti svetost ljudskoga života i aktivno radi na njegovom promicanju – istaknuo je Sveti Otac.
U toj panorami rizika i kršenja, papa Lav XIV. je istaknuo da bi takozvana “nova prava” mogla oslabiti samu strukturu ljudskih prava.
Razmišljanja koja sam iznio navode na uvjerenje da se u sadašnjem kontekstu događa pravi “kratki spoj” u ljudskim pravima. Pravo na slobodu izražavanja, slobodu savjesti, vjersku slobodu, pa čak i pravo na život ograničavaju se u ime drugih takozvanih novih prava, s rezultatom da sama struktura ljudskih prava gubi na snazi, ostavljajući prostor za silu i ugnjetavanje. To se događa kada svako pravo postane autoreferentno i, ponajviše, kada izgubi vezu sa stvarnošću, njezinom naravi i istinom.
Na kraju, podsjećajući na nadolazeće proslave osamstote obljetnice preminuća svetoga Franje Asiškoga, “čovjeka mira i dijaloga”, svjedoka da se miran svijet gradi polazeći od poniznoga srca, Papa je diplomatima uputio još jednu poruku.
Ponizno i mirotvorno srce jest ono što želim svakomu od nas i svakom stanovniku naših zemalja na početku ove nove godine.
