Omiljeni napitak bio je “Sotonino piće” prije nego što ga je krstio ovaj papa
Većina ljudi započinje dan s barem jednom finom, vrućom šalicom kave. Napitak je toliko raširen da se procjenjuje da se dnevno u svijetu popije 2,25 milijardi šalica kave.
Međutim, ono što je uvelike zaboravljeno jest da se omiljeni napitak nekoć smatrao “gorkim izumom Sotone” i da ju je zapadni svijet izbjegavao. No, za uživanje u kavi “bez osjećaja grijeha” zaslužan je papa Klement VIII. Legenda kaže da je pastir koza po imenu Kaldi bio prvi koji je otkrio djelovanje kave, oko 850. godine. Priča kaže da je primijetio da njegove koze sve hrle na određenu vrstu trešanja, što im daje više energije. Sam je žvakao voće kako bi potvrdio učinke i bio je toliko impresioniran da je donio trešnje u samostan, gdje će eksperimentiranje s košticama na kraju dati prvi oblik kave. Piće je brzo steklo popularnost na Bliskom istoku, iako su ga neki vidjeli kao porok sličan alkoholu i duhanu, piše Aleteia.
Tijekom vladavine sultana Murata IV. (1612.–40.), sve su tri stavke postale ilegalne, u pokušaju da se zemlja očisti od poroka. Neki povjesničari tvrde da je Murad bio toliko strog u ovoj zabrani da bi se prerušio u običnog čovjeka kako bi putovao ulicama, hvatajući i pogubljujući te prekršitelje zabrana. Kava je naišla na oštrije kritike kada je u pitanju zapadno društvo. Udruženje sa svojim islamskim utemeljiteljima raspirilo je vatru predrasuda i piće je prozvano “Sotoninim pićem”.
Tek je za vrijeme vladavine pape Klementa VIII., više od 700 godina nakon otkrića, Zapad prihvatio kavu. Kad su članovi njegovog dvora preklinjali papu Klementa VIII. da osudi kavu, papa je inzistirao da proba šalicu prije nego što izrekne svoju presudu. Nakon nekoliko gutljaja, objavio je: “Ovo “Sotonino” piće je toliko ukusno da bi bila šteta dopustiti nevjernicima da ga isključivo koriste.” Pučka predaja kaže da je papa tada “pokrstio” i blagoslovio zrna kave kako bi ih očistio od đavolskog utjecaja.
Povjesničarima nije jasno je li to bilo metaforičko krštenje ili je papa izveo obred egzorcizma nad stvarnim zrnjem, ali u svakom slučaju imalo je isti učinak. Kad su katolici znali da smiju piti kavu, proširila se Europom poput požara. Nedugo nakon što su katolici prihvatili konzumaciju kave, ona se proširila i na protestantske zajednice, a ubrzo će se kafići pojaviti u svakom većem europskom gradu.
Smatra se da je doba prosvjetiteljstva velikim dijelom posljedica upotrebe kave. Kavane su poticale razmjenu i širenje ideja, što je ustupilo mjesto filozofima i revolucionarima. Kaže se da je Voltaire pio i do 50 šalica kave dnevno dok je pisao svoja djela.
