Odgovor nije tako jednostavan – Je li Isus na Kalvariju nosio cijeli križ ili samo njegov dio?
Je li Isus prema Kalvariji nosio samo poprečnu gredu ili cijeli križ? Evanđelja o tome ne donose mnogo detalja, ali povijesna istraživanja i razna tumačenja nude zanimljive odgovore.
U evanđeoskim izvještajima autori donose vrlo malo pojedinosti o Isusovu putu prema Kalvariji i o križu koji je nosio. Matej, Marko i Luka bilježe da Isus nije mogao sam nositi križ cijelim putem te da mu je bila potrebna pomoć. piše portal Aleteia.org
Tako Marko piše:
„I prisiliše nekoga prolaznika, Šimuna Cirenca, koji se vraćao s polja, oca Aleksandrova i Rufova, da mu ponese križ.” (Mk 15,21)
Ivanov izvještaj spominje samo Isusa i to da je sam uzeo križ te ga nosio prema Kalvariji:
„Tada ga uzeše. I noseći svoj križ, iziđe na mjesto zvano Lubanjsko, hebrejski Golgota.” (Iv 19,16-17)
Svi ti izvještaji šute o detaljima križa koji je Isus nosio, vjerojatno zato što su Židovi i Grci prvoga stoljeća vrlo dobro poznavali Rimljane i njihove metode mučenja.
Raspeće je bilo uobičajena kazna za zločince u Rimskom Carstvu i služilo je kao javno upozorenje drugima. Oni koji su čitali ili slušali izvještaje o Isusovu raspeću nisu trebali dodatna objašnjenja jer su dobro znali kako takva kazna izgleda. Nije bilo potrebe da im se sve posebno opisuje, jer su imali izravno iskustvo toga vremena.
Poprečna greda ili cijeli križ?
Povjesničar Hershel Shanks objašnjava u članku za Biblical Archeology Review da je drvo bilo teško nabaviti te da su Rimljani često ponovno koristili drvene okomite stupove koji su već bili učvršćeni u zemlji. To bi značilo da je osuđenik na raspeće obično nosio samo poprečnu gredu.
Prema književnim izvorima, oni koji su bili osuđeni na raspeće nisu nosili cijeli križ, unatoč raširenom uvjerenju i mnogim suvremenim prikazima Isusova hoda prema Golgoti. Umjesto toga, nosila se samo poprečna greda, dok je okomiti stup već bio trajno postavljen na mjestu gdje se izvršavalo pogubljenje. Kako je zapisao židovski povjesničar iz prvoga stoljeća Josip Flavije, drvo je u Jeruzalemu bilo toliko rijetko da su Rimljani morali ići i deset milja od grada kako bi nabavili drvenu građu za svoje opsadne sprave.
Teorija da je Isus nosio cijeli križ
S druge strane, mnogi znanstvenici i povjesničari proučavali su Torinsko platno, za koje mnogi vjeruju da je platno kojim je Isus bio omotan u grobu, te smatraju da ono donosi tragove u prilog tvrdnji da je Isus nosio cijeli križ.
Pisac Harrington Lackey objašnjava kako su znanstvena istraživanja Torinskog platna potvrdila tradicionalni umjetnički prikaz Križnoga puta.
Pomoću računalnog modeliranja, analizom stražnje strane platna, otkriveno je da na njemu postoje više od dvije oznake ogrebotina. Uočeno je devet krvnih tragova koji odgovaraju tunici koju je Isus nosio, kako se spominje u Iv 19,23-24. Tragovi na tunici upućuju na oblik križa, nastao pritiskom cijeloga križa — i poprečne grede i okomitoga stupa — na njegova leđa, unatoč tunici koja je donekle ublažavala udarce i modrice.
Ova teorija povezuje se i sa židovskim propisima o nečistim predmetima.
Pretpostavlja se da je Isus možda morao nositi cijeli križ zato što su prljavi, već korišteni okomiti stupovi, prekriveni krvlju i nečistoćama, bili vađeni iz rupa u zemlji i odlagani. To je možda bilo nužno jer je u svetom području poput Jeruzalema religiozni zakon zabranjivao doticaj s nečistim stvarima. Zbog toga su Isus i dvojica razbojnika možda morali nositi i okomiti stup i poprečnu gredu. U drugim, više svjetovnim dijelovima Rimskog Carstva, ti su prljavi stupovi mogli ostajati trajno zabodeni u zemlji i čekati sljedeću žrtvu.
Ono najvažnije
Iako možda nikada ne ćemo saznati punu istinu o tome kakav je križ Isus nosio na ovoj zemlji, najvažnije je da je taj križ nosio radi spasenja svijeta, oproštenja naših grijeha i otvaranja vrata Neba.
Kako kaže prorok Izaija:
„Za naše grijehe probodoše njega, za opačine naše njega satriješe. Na njega pade kazna radi našeg mira, njegove nas rane iscijeliše.” (Iz 53,5)
