Majka Božja Bistrička- Dan hrvatskoga nacionalnog marijanskog svetišta
Danas slavimo Majku Božju Bistrička, naslovnicu nacionalnog marijanskog svetišta. U sklopu marijanskog svetišta Marije Bistrice, koja se nalazi u blizini Zagreba, s druge strane Medvednice, od davnina se slavi zavjetni kip čudotvorne Majke Božje, koji datira iz 15. stoljeća. Kip je crn, premda mu to nije izvorna boja i rad je lokalnog majstora. Stilski pripada kasnoj gotici.
Najprije se nalazio u svetištu na Vinskom Vrhu, ali je u šesnaestom stoljeću bio premješten u bistričku crkvu, gdje je zakopan, opet pronađen, pa ponovno zazidan. Konačno je otkriven 1684. godine. Kip je prigodom proslave dvjesto i pedesete obljetnice svetišta 1935. svečano okrunjen, u prisutnosti više od trideset tisuća vjernika. Gospa je kroz sve vrijeme postojanja svetišta bila nada i utjeha vjernome narodu. U Domovinskom ratu hodočastili su joj brojni poklonici, prognanici i vojnici, stavljajući se pod moćni zagovor Majke Božje Bistričke.
Majka Božja Bistrička je hrvatsko nacionalno marijansko svetište, koje godišnje organizirano i pojedinačno posjeti na do milijun hodočasnika.
Marija Bistrica je hrvatsko nacionalno marijansko svetište, koje godišnje organizirano i pojedinačno posjeti na do milijun hodočasnika. U svetištu djeluju Milosrdne sestre svetog Vinka, a podno bistričke Kalvarije smješten je samostan bosonogih karmelićanki, čiji je kamen temeljac blagoslovio papa Ivan Pavao II. U bistričkom je svetištu isti papa 3. listopada 1998. blaženim proglasio zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca.
U Bistricu se hodočasti od sedamnaestog stoljeća. Hodočasnička sezona traje od Bijele nedjelje pa do kraja listopada. Postoje brojna stalna i zavjetna hodočašča, bilo pojedinih gradova ili ona vezana uz pojedine blagdane. Iza samog svetišta uređena je velika crkva na otvorenom, na kojoj se može okupiti velik broj hodočasnika kao i kalvarija s križnim putem čije su postaje izradili neki od najpoznatijih hrvatskih umjetnika.
