Je li post uoči Božića i na Badnjak propisana obveza za nas katolike?
Poštovani, molila bih vas da mi netko odgovori na ovo moje pitanje. Dok sam živjela u Bosni, kod nas je bio običaj obvezatnog posta uoči Božića, točnije na Badnjak. Vidim da se taj običaj, ili obveza, izgubio. Je li nama vjernicima katolicima dužnost i obveza post uoči Božića? Isto tako me zanima i post uoči blagdana Bezgrešne. Te, što je s posnim danima kvatri? O ovome se sve manje govori. Lijep vam pozdrav.
Poštovana gospođo Marice, već je Bog u Starom zavjetu po Mojsiju i prorocima objavio da prava pobožnost uz unutarnja djela obraćenja, skrušenosti i kajanja, uključuje i izvanjska djela, a to su milostinja, post i molitva. Božji narod je sva ta djela vršio, dapače i naš Gospodin Isus Krist to je svojom praksom i riječima potvrdio, što više, on je milostinju, molitvu i post usmjerio “Ocu koji vidi u skrovitosti… i Otac koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti” (Mt 6, 1-18). Zato su i kršćani od apostolskih vremena rado činili ta vanjska djela pobožnosti, ne da bi ih ljudi vidjeli nego da tim djelima slave Gospodina.
Da bi ta djela svi vjernici činili, Crkva je obznanila pet crkvenih zapovijedi, koje imaju mjesto u sklopu moralnog života. “Obvezatnost tih pozitivnih zakona, koje su proglasile pastoralne vlasti, ima za cilj da vjernicima zajamči prijeko potreban minimum za duh molitve, moralnu založenost i rast ljubavi prema Bogu i bližnjemu” (Katekizam Katoličke Crkve, br. 2041.).
U brojevima 2042. i 2043. Katekizam nabraja svih pet crkvenih zapovijedi. Peta crkvena zapovijed glasi: “Obdržavaj propisani post i nemrs”. Znači da Crkva propisuje postove i nemrse. Moram ovdje naglasiti da mnogi vjernici ne razlikuju post od nemrsa, te često riječju “post” označavaju i post i nemrs.
Post je uzdržavanje od jela na taj način da se ujutro i na večer uzme samo malo hrane, a na podne se uzme normalan obrok (ručak). Post može biti i stroži, pa je najstroži post onda kada se posti o kruhu i vodi, takozvano “žažinjanje”.
Nemrs je uzdržavanje od mesa i masnih jela. I kod nemrsa ima raznih shvaćanja. Najstrože shvaćanje je ono koje isključuje, ne samo meso i masna jela, nego i jaja, mlijeko i sir.
Crkva za neke dane propisuje i post i nemrs, a za neke samo post ili samo nemrs.
Kada je riječ o sadašnjim crkvenim propisima, imamo samo dva dana strogog posta i nemrsa, to su Čista srijeda i Veliki petak. Nekada je takav strogi post i nemrs bio propisan za Badnjak, te uoči Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije i njezina Uznesenja na nebo. Ti dani nisu više zapovjeđeni, jer Crkva zna da se ljudi danas hrane po menzama, što im čini post i nemrs teško obdrživima. Mnogi vjernici, što je hvale vrijedno, tih dana ipak poste. Budući da su post i nemrs molitve tijela, Bog će ih za to nagraditi.
Kada je riječ o nemrsu, Crkva propisuje da se vjernici svih petaka u godini uzdržavaju od uzimanja mesa i mesnih proizvoda.
Što se tiče dana kvatri, Crkva ne propisuje ni post ni nemrs, no i tu vrijedi ono što sam gore spomenuo za Badnjak i ostale nekadašnje dane posta: Bogu je ugodan post i nemrs i sigurno oni koji poste ili održavaju nemrs u kvatrene dane primit će nagradu od “Oca koji vidi u tajnosti”.
Želim na kraju spomenuti da je Kraljica mira u svojim porukama često pozivala vjernike na strogi post i nemrs, petkom, to jest na post o kruhu i vodi. Međutim, ono što je posebno zanimljivo, Kraljica Mira je u svojim porukama naglašavala da je Bogu najdraži post od onoga što čovjeku uništava zdravlje: post od alkohola, droge, pornografije i pretjeranog gledanja televizijskih programa. Blago onima koji poslušaju Gospu i oslobode se tih ovisnosti!
fra Dragan Smiljan Kožul
Veritas – glasnik svetog Antuna Padovanskog
