Iznenađujuća istina o korizmi: U prvim stoljećima nije bila ista kao danas
Kako je izgledala korizma u ranoj Crkvi? Povijest korizme prilično je složena jer su bila potrebna mnoga stoljeća da bi se razvila u oblik kakav poznajemo danas.
Postavlja se pitanje:
Je li korizma oduvijek trajala 40 dana?
Jesu li je ustanovili apostoli?
Odgovor je – ne u potpunosti.
Različite prakse u prvim stoljećima
U prvim stoljećima Crkve kršćani su često bili progonjeni, pa je biskupima bilo teško uspostaviti jedinstveni liturgijski kalendar.
Svaki je biskup bio odgovoran za svoju mjesnu Crkvu i vodio je vjernike u bogoslužju. Zbog toga su se razvile različite prakse posta prije Uskrsa.
U 2. stoljeću sveti Irenej pisao je pismo tadašnjem papi u kojem opisuje različite običaje posta prije Uskrsa.
Neki su postili jedan dan, drugi dva dana, a neki čak i duže. Postojali su i oni koji su smatrali da post treba trajati četrdeset sati danju i noću.
Sveti Irenej objašnjava kako su te razlike nastale još u vrijeme njihovih predaka, ali da unatoč tim razlikama vjernici su živjeli u miru i jedinstvu vjere.
Drugim riječima, kršćani su bili složni u tome da post treba prethoditi Uskrsu, ali duljina posta još nije bila jasno određena.
Podrijetlo četrdesetodnevne korizme
Povjesničari su otkrili da su neki kršćani u egipatskoj pustinji prakticirali post od 40 dana nakon blagdana Bogojavljenja.
Bogojavljenje, koje slavi Isusovo krštenje, tradicionalno se slavi 6. siječnja.
Ti su kršćani počinjali postiti dan nakon toga blagdana, oponašajući Isusa koji je nakon svoga krštenja otišao u pustinju i postio 40 dana.
Taj post nije završavao Uskrsom, nego krštenjem novih vjernika, koji su tada ulazili u kršćansku zajednicu.
Nicejski sabor i oblikovanje korizme
Neki povjesničari smatraju da su se različite tradicije posta s vremenom spojile, što je dovelo do nastanka korizme kakvu poznajemo danas.
Tek nakon Nicejskog sabora 325. godine korizma je počela biti široko prihvaćena kao četrdesetodnevni post.
Nakon što je kršćanstvo postalo legalno, vjernici su mogli javne i organizirane oblike posta i pokore prakticirati slobodnije.
Tada su biskupi počeli postupno usklađivati liturgijske običaje pod vodstvom Rimskog biskupa, odnosno pape.
Iako se oblik korizme tijekom stoljeća razvijao, njezini korijeni su vrlo drevni.
Post od 40 dana koji danas poznajemo ima duboke temelje u praksi prvih kršćana i njihovoj želji da se kroz post, molitvu i pokoru pripreme za slavlje Uskrsa.
