Izljev milosti – Isus je sv. Faustini o sakramentu ispovijedi rekao ovo…
Korizma je vrijeme ispovijedi. Mnogi ljudi čekaju korizmu kako bi se ispovijedili, gužve kod ispovijedaonica su velike ali ipak, mnogi s tih ispovijedi odlaze netaknuti i nepromjenjeni. Isus je o ovom sakramentu govorio sa svetom Faustinom Kowalskom kako bi nas poučio i kako bi nam ispovijed doista bila izljev milosti:
Nekoliko riječi o ispovijedi i ispovjednicima. Govorit ću samo ono što sam iskusila i doživjela na vlastitoj duši”, piše sv. sestra Faustina u Dnevniku što nam ga je u baštinu ostavila kao istinsko blago.
“I ponovno želim uputiti tri riječi duši koja želi odlučno težiti k svetosti i donositi plodove, odnosno imati koristi od ispovijedi.
Prvo – potpuna iskrenost i otvorenost. Ni najsvetiji ni najmudriji ispovjednik ne može nasilu uliti u dušu ono što bi htio ako duša nije iskrena i otvorena. Neiskrena i povučena duša osuđuje sebe na veliku opasnost u duhovnom životu. Ni sâm se Gospodin Isus ne dariva takvoj duši na uzvišeniji način, jer zna da ona od takvih posebnih milosti ne bi imala koristi.
Druga riječ – poniznost. Duša ne crpi dovoljno iz sakramenta ispovijedi ako nije ponizna. Oholost drži dušu u tami. Ona ne zna i ne želi savršeno proniknuti u dubinu svoje bijede, maskira se i izbjegava sve što bi je moglo izliječiti.
Treća riječ – poslušnost. Neposlušna duša neće izvojevati nijednu pobjedu, pa da ju i sâm Gospodin Isus ispovijeda. Ni najiskusniji ispovjednik ne može pomoći takvoj duši. Na veliku se nesreću osuđuje neposlušna duša i neće napredovati u savršenosti i neće uspjeti u duhovnom životu. Bog obasipa dušu obiljem milosti, ali samo poslušnu dušu.” (Dn 113)
“Prije ispovijedi u duši sam čula ove riječi: Kćeri moja, sve mu reci i otkrij pred njim svoju dušu kao što činiš preda mnom. Ne boj se ničega: radi tvoga mira stavljam tog svećenika između sebe i tvoje duše, a riječi koje će ti on reći – moje su. Otkrij pred njim i najintimnije sitnice koje su ti na duši. Ja ću mu udijeliti svjetlost da spozna tvoju dušu.” (Dn 232)
“Piši, govori o mome milosrđu. Reci dušama gdje trebaju tražiti utjehu: na sudu milosrđa, jer tu se događaju najveća čudesa i neprestano se ponavljaju. A za dobiti to čudo ne treba ići na daleko hodočašće niti vršiti neke izvanjske obrede – dovoljno je s vjerom pristupiti k nogama moga zastupnika i reći mu svoju bijedu i čudo Božjega milosrđa dogodit će se u svoj svojoj punini.
I kad bi duša bila već poput raspadajućeg leša, i kad bi, ljudski gledano, oživljavanje bilo nemoguće i sve već izgubljeno – po Božjemu nije tako: čudo milosrđa Božjeg oživljava dušu potpuno. O jadnici, vi koji ne koristite to čudo Božjega milosrđa – uzalud ćete zazivati, već će biti prekasno.” (Dn 1448)
Dvije koristi koje trebamo zadobiti od svete Ispovijedi
Od ispovjedi, objašnjava sveta Faustina Kowalska u svom dnevniku, trebamo zadobiti dvije koristi:
1. Na ispovijed dolazimo poradi zdravlja
2. Poradi odgoja – našoj duši potreban je stalni odgoj, kao malom djetetu.
“O moj Isuse, ove riječi dobro razumijem i znam iz iskustva da duša vlastitom snagom ne može dalje ići. Ona se muči, ništa ne čini na slavu Božju i stalno luta, jer naš razum je potamnio i nije u stanju prepoznati vlastito stanje.
Posebno ću paziti na dvije stvari – prvo:
Za ispovijed izabrat ću ono što me najviše ponižava, pa makar to bila i samo sitnica ali koja me puno stoji, i zato je ispovijedam.
Drugo: Vježbat ću se u pokori. I to ne samo za vrijeme ispovjedi, nego kod svakog ispitivanja savjesti želim pobuditi savršeno pokajanje, ali posebno prije nego pođem na počinak. Još jedna riječ: Duša, koja iskreno želi napredovati u savršenosti, mora se točno držati datog savjeta duhovnog vođe. Toliko puno svetosti – koliko ovisnosti.” ( Dn.377)
Sv. Faustino, moli za nas,
Isuse, uzdam se u Tebe!
