Husein Smajić izgradio kapelicu kod Bugojna: Učinio sam to za ljubav ovog naroda
U Veseloj kod Bugojna, nekada Veseloj straži, Husein Smajić izgradio je kapelicu pored otkrivene srednjovjekovne crkve, koju je 2. kolovoza blagoslovio vrhbosanski nadbiskup u miru Vinko kard. Puljić.
Husein je kapelicu nazvao „Crkva mira, ljubavi i poštovanja“, a na blagdan Gospe od Anđela 2. kolovoza svečano misno slavlje ondje je predvodio kardinal Puljić te je blagoslovio kapelicu.
Koncelebrirali su brojni svećenici iz Bugojna, Skopaljske doline, Kupresa, ali i drugih krajeva Bosne i Hercegovine te mnoštvo vjernika i drugih gostiju, piše Nedjelja.ba
Trajno (se) izgrađivati
Nakon svetopisamskih čitanja, nadbiskup u miru uputio je prigodnu propovijed, na početku koje je naglasio kako će kapelom upravljati župa Bugojno, dok će u kripti biti muzejski prostor za izloške pronađene tijekom arheoloških iskapanja, a time će upravljati Smajić.
„Ova crkva nije dovršena. Ali je simbol. Crkva se trajno izgrađuje. Nema nikoga među nama da kaže ‘Ja sam dovršen’. Svi mi do kraja života trebamo izgrađivati svoju vjeru, svoje srce. Zašto Gospa od Anđela? To je blagdan prije Velike Gospe kada su vjernici shvatili da je Bog poslao anđele da je uznesu na Nebo. Zapravo, Velika Gospa, odnosno Uznesenje Marijino na Nebo je nama putokaz. I svi trebamo tamo doći. Makar baš ne volimo puno razmišljati o završetku svoga života. Međutim, sve nas to čeka i ne možemo to izbjeći“, kazao je kardinal Vinko među ostalim.
Za ljubav ovog naroda
Uslijedio je sam čin blagoslova kapelice nakon kojega se obratio i Husein Smajić. „Zašto sam ovo učinio? Za ljubav ovog naroda. Za ljubav naše zemlje koja se zove Bosna i Hercegovina. Za ljubav jedinstva i za ljubav da se ne razdvajamo po nacionalnosti, nego da se poštujemo kao ljudi i ne budemo neka plemena. To sve činim za mir i poštovanje među ljudima. Tu je i naša kraljica Jelena Kotromanić – Gruba – jedina žena koja je bila vladarica Bosne. Nju je bosanska vlastela skinula s vlasti i zatočila ovdje u ovoj crkvi. Naša kraljica je čekala više od 600 godina da to otkrijemo. Njoj u čast smo podigli spomenik. Vjerujem da je pokopana tu. Slali smo pronađeni skelet u Ameriku na procjenu i dobili smo podatke kako je riječ o jedinoj ženi na tronu koja je vladala Bosnom“, kazao je Smajić.
Nakon bogoslužja, za sve uzvanike i goste organiziran je ručak te je postavljen veliki šator s hranom i pićem kako bi se posjetitelji mogli okrijepiti.
Ovom izgradnjom i blagoslovom poslana je jedna zanimljiva poruka o Bosni i Hercegovini u kojoj se donedavno ubijalo. Za Smajića i sve druge je to poruka mira, poruka suživota. Kada su izvođeni radovi na otkopavanju dolazile su žene muslimanke i donosile ručak i kolače za ljude na terenu. Ovom crkvicom Smajić je želio da to bude crkva „od sve BiH“ odnosno, svih Bosanaca i Hercegovaca.
Slučajno otkriće
Valja spomenuti kako je u cjelokupan kompleks uloženo 10-ak milijuna KM-ova. Ljudi su prepoznali ovo bogatstvo i lijepu dolinu Vesele straže i srednjovjekovnu crkvu.
U kapelici je tako postavljena i blagoslovljena slika Gospe od Anđela koja je dar jedne Njemice. Također je postavljena i prigodna izložba uz ostatke srednjovjekovne crkve s pronađenim arheološkim artefaktima.
Projektant nove kapelice je bugojanski arhitekt Zdenko Antunović, dok je akademski kipar Ante Braovac radio djelo Jelene Kotromanić. Riječ je o djelu u prirodnoj veličini, ima krunu na glavi te u ruci drži mač koji je nosio njezin muž Stjepan Dabiša, bosanski kralj koji je vladao od 1391. do 1395., te titularni kralj Hrvatske i Dalmacije.
No, kako je došlo do ovog projekta? Husein Smajić poduzetnik je iz Vesele. Na svom imanju Vesela straža tijekom izvođenja radova na izgradnji mini-hidroelektrane 2014. naišao je na zanimljive arheološke ostatke. Otkriće je prijavio nadležnim institucijama – očigledne dokaze kako je riječ o crkvi koja je nekada davno bila na tom mjestu. Zatim je vlastitim sredstvima nastavio iskapanja pod stručnim nadzorom te su iskopani vrijedni arheološki nalazi.
Prema nekim procjenama crkva datira u 13. stoljeće. O tome svjedoči i jedan sačuvani pisani dokument iz 1406. u kojem se navodi kako je u toj crkvi održan kaputul bosanske franjevačke vikarije od sve Bosne, te kako ju je pohodio sam bosanski kralj Stjepan Ostoja.
Smajić je zemljište potom darovao Vrhbosanskoj nadbiskupiji, a nakon konzerviranja otkopanih zidova odlučio je izgraditi novu crkvu koja je upravo danas posvećena.
Arheološka iskapanja od 2015. vođena su pod nadzorom Franjevačkog muzeja iz Tomislavgrada. Kustos muzeja i ujedno arheolog koji je nadzirao radove Stipan Dilber je kazao: „U ovaj projekt Franjevački muzej Tomislavgrad uključio se 2015. i tu smo stalno aktivni. Na istraživanjima su radili Ljubo i Kruna Oreč, arheolozi iz Posušja. Ja sam povremeno dolazio i vodio računa o istraživanjima. Istražili smo ostatke crkve. U sklopu istraživanja pronašli smo 12 grobova. Najznačajniji je grob broj 1 i tu je pronađeno ono što je najvažnije, a to je platno prošiveno zlatnim nitima – baršun. Nađeno je jako puno luksuznih predmeta koji se vežu za velikaške obitelji koje su živjele na ovom prostoru. Vesela je bila značajan trgovački centar. Ovdje je pronađena jedna od većih crkva istraženih na prostoru bosanskog kraljevstva. Prema povijesnim izvorima na prostoru Vesele je bio franjevački samostan. Imamo indicije kako bi ovdje mogla biti crkva koja je bila u sklopu franjevačkog samostana. Buduća istraživanja će to dokučiti.“
