Antibiotici u ranom djetinjstvu mogu uzrokovati probleme kasnije u životu
‘Tri do četiri doze antibiotika u prve dvije godine života povećale su šanse za obolijevanje od astme, atopijskog dermatitisa ili ekcema i ode prekomjerne tjelesne težine’
Studija objavljena u časopisu Mayo Clinic Proceedings izazvala je zabrinutost da bi antibiotici koja djeca popiju u prve dvije godine kasnije u životu mogli utjecati na povećanje rizika od nekih bolesti, npr. od astme, ekcema i pretilosti.
– Antibiotici su lijekovi koji kad se koriste na odgovarajući način spašavaju živote i sprečavaju teške posljedice bakterijskih infekcija – kaže autor studije Nathan LeBrasseur s odjela za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Mayo klinike. – No premda se antibiotici općenito gledaju kao sigurni za djecu; pa roditelji često kod liječnika inzistiraju da ih dijete dobije i kad boluje od virusa; otkrića nam sugeriraju da trebamo biti oprezniji – kaže LeBrausseur. U istraživanju je sudjelovalo više od 14 000 djece rođene u Minnesoti između 1. siječnja 2003. i 31. prosinca 2011. Njih 70 posto barem je jednom dobilo antibiotike tijekom prve dvije godine života.
Znanstvenici su otkrili da je rana izloženost antibioticima povezana s većim rizikom od astme, peludne groznice, ekcema, celijakije, prekomjerne tjelesne težine i poremećaja hiperaktivnosti s nedostatkom pažnje (ADHD) kasnije u životu. Otkrila je i neke rodne razlike – djevojčice su tako osjetljivije na ekceme i celijakiju, Osim toga, čini se da djeca koja su dobila više od jednog antibiotika, imaju i veći rizik za spomenuta stanja. – Tri do četiri doze antibiotika u prve dvije godine života povećale su šanse za obolijevanje od astme, atopijskog dermatitisa ili ekcema i prekomjerne tjelesne težine kod oba spola; te za ADHD i celijakiju kod djevojčica i pretilost kod dječaka – objasnio je voditelj studije.
On dodaje i da su i djevojčice i dječaci koji su primili pet ili više doza antibiotika imali i znatno veće rizike za sve spomenuto. LeBrasseur je objasnio da je razlog taj što antibiotici djeluju na mikrobiom – genetski materijal mikroba – bakterija, gljivica i virusa koji žive u i na ljudskom tijelu, – Bakterijske zajednice koje naseljavaju ljudsko tijelo igraju ključne uloge u razvoju imuniteta i metabolizma domaćina, a antibiotici imaju sposobnost ometati dobre bakterije u mikrobiomu, koji nas štite od alergija i astme – objasnio je. ‘Dakle, ako pretjerate s antibioticima, postoji rizik da ih poremetite pa će i izazvati neke probleme u tijelu’.
Imunolog dr. Purvi Parik kaže kako je važno napomenuti da ova studija samo pokazuje međusobnu povezanost između bakterija i spomenutih stanja, a ne pokazuje izravni uzrok i posljedicu. Osim toga, ona u obzir ne uzima neke ‘pojačivače imuniteta’ poput npr. dojenja za koje se zna da u prvih nekoliko godina života smanjuje infekcije i šanse za mnoge kronične bolesti. – Prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, dojena djeca imaju manji rizik od astme, pretilosti i nekih dugih zdravstvenih stanja – dodao je Parik, a kaže i kako bi se po njemu antibiotici trebali bez straha dati djetetu kad njegov pedijatar smatra da su potrebni, prenosi Yahoo.
www.medjugorje-news.com/vecernji.ba
