Svaki kardinal pri imenovanju dobiva svoju titularnu crkvu u Rimu, blaženi Alojzije Stepinac do ovog se pronalaska činio gotovo jedinom iznimkom od tog pravila u posljednjih 500 godina
U rimskoj crkvi San Paolo alla Regola održano je u ponedjeljak 21. prosinca svečano euharistijsko slavlje u čast blaženoga kardinala Alojzija Stepinca koje je predvodio kardinal Francesco Monterisi, trenutačno naslovnik te crkve, objavila je IKA.
Na misi je sudjelovao manji broj vjernika, a u koncelebrirali su bivši apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Francisco Javier Lozano, rektor crkve San Paolo alla Regola fra Calogero Favate, predstavnik Državnoga tajništva Svete Stolice mons. Janusz Blachowiak te rektor Hrvatskoga papinskoga zavoda sv. Jeronima Marko Đurin.
Povod tome slavlju bio je blagoslov postavljane ploče u pokrajnjoj kapelici Schola Sancti Pauli koja komemorira novi, nedavno otkriven podatak vezan uz hrvatskoga blaženika Stepinca – njegovu kardinalsku naslovnu rimsku crkvu San Paolo alla Regola koju zbog uzništva nikada nije preuzeo. Do toga je povijesnoga otkrića došao hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici Neven Pelicarić.
U ekskluzivnom tekstu za Glas Koncila, Pelicarić je opisao kako je od svibnja ove godine intenzivno pretraživao pet nedavno otvorenih arhiva pape Pija XII. kako bi otkrio neobičan misterij star 70 godina – koja je bila rimska naslovna crkva kardinala Stepinca.
“Čini se da nikomu od brojnih stručnjaka koji su radili na njegovim kauzama, kao ni Stepinčevim biografima, nije zapelo za oko to odstupanje od normalnoga i uobičajenoga, dapače za svakoga kardinala i obveznoga podatka: naslovljenik koje je crkve u Rimu bio blaženik Stepinac? Zainteresirali smo se stoga na svaki mogući način pronaći koja je to crkva bila ili morala biti”, napisao je Pelicarić, dodavši: “Na upit kako to da nije poznata naslovna crkva bl. Stepinca često smo dobivali lakonski odgovor da ‘mu nije ni bila dodijeljena’ ili da je ‘bio lišen slobode pa nikada nije mogao doći u Rim da uđe u posjed, i da stoga nikada nije ni dobio naslovnu crkvu pa o tome zato nema evidencije.’”
No to bi, ističe sadašnji hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici, bilo protivno s normom Kanonskoga zakonika koja izrijekom obvezuje da svaki kardinal dobije svoju titularnu crkvu u Rimu. Dapače, istraživanje koje je Pelicarić proveo ukazalo je da je Stepinac gotovo jedina iznimka od tog pravila u posljednjih 500 godina imenovanja kardinala.
Nakon prvih neuspješnih pretraga arhiva pape Pija XII. misterij je riješen pretraživanjem Ureda liturgijskih ceremonija Vrhovnog svećenika, tj. spisa koji su se odnosili na pripremu konzistorija 1953. godine.
I doista, u jednoj kutiji dokumenata Pija XII. koji su se odnosili na taj konzistorij pronađen je ključan dokument: ‘Dodjela naslova novih uzoritih’. To je jedini dokument koji smo uspjeli pronaći i za koji smo uspjeli utvrditi da sadrži ime naslovne crkve određene za novokreiranoga kardinala Stepinca: Sancti Pauli in Arenula, odnosno San Paolo alla Regola”, piše veleposlanik Pelicarić koji je uspio dobiti potvrdu da se radi o konačnom popisu crkava, nastalom nakon Papina odobrenja.
Sinoć je tako rezultat istrage i službeno obilježen postavljanjem ploče čiji tekst na latinskom jeziku, a u hrvatskom prijevodu glasi: “Blaženi Alojzije Svete rimske Crkve kardinal Stepinac dobio (je) naslov ove crkve koju, zbog zatočeništva, nikada nije preuzeo; povodom šezdesete obljetnice njegovog preseljenja u nebo, postavi Veleposlanstvo RH pri Svetoj Stolici, godine Gospodnje 2020.”
Večernjem misnom slavlju u crkvi San Paolo alla Regola prisustvovao je i veleposlanik Bugarske pri Svetoj Stolici Bogdan Patashev, čijoj je nacionalnoj zajednici u Rimu ova crkva odlukom Vikarijata Svete Stolice za grad Rim dana na uslugu za njihove svečanosti.
Crkva San Paolo alla Regola
“Crkva San Paolo alla Regola nalazi se u povijesnom središtu Rima, u neposrednoj blizini negdašnjega židovskoga geta i vrlo je važna u rimskoj povijesti i povijesti Katoličke Crkve. Na njezinu mjestu već u IV. stoljeću nalazila se ranija crkva koja je komemorirala mjesto na kojem je apostol sv. Pavao živio i radio, gdje je bila očuvana i njegova ćelija. Riječ je o razdoblju u kojem je on – s obzirom na to da je, iako Židov, bio rimski građanin (civis romanus) sa svim građanskim pravima – bio doveden iz Jeruzalema u Rim 60. ili 61. godine da se protiv njega vodi kazneni postupak sukladno rimskom pravu. Bio je na »uvjetnoj slobodi« u kući na mjestu gdje se danas nalazi crkva te se mogao ograničeno kretati.
Smatra se da je upravo na tom mjestu sv. Pavao napisao neke svoje poslanice, i to Kološanima, Filemonu, Efežanima i Filipljanima.Nova crkva izgrađena je u XIII. stoljeću, a potom ju je zamijenila aktualna barokna crkva iz 1740. godine. Crkva je izgrađena u bogatom baroknom stilu, prepuna prekrasnoga dekorativnoga mramora. Desno od glavnoga oltara nalazi se zasebna kapelica nazvana Schola Sancti Pauli, puno skromnijega i gotovo asketskoga uređenja. Upravo u toj kapelici želja je postaviti mramornu ploču koja bi komemorirala činjenicu da je prvi kardinalski naslovljenik te crkve trebao biti – da je mogao stići u Rim – nadbiskup zagrebački kardinal bl. Alojzije Stepinac, objavio je Glas Koncila.
www.medjugorje-news.com/bitno.net
